Bosna i Hercegovina se na temelju očekivanja Evropske komisije (EK) odlučila da na Upitnik, koji smo dobili 9. decembra prošle godine, odgovori do 31. maja 2017. godine, kazali su za Klix.ba iz Direkcije za evropske integracije. U tom smislu mnogo je važna saradnja institucija vlasti s organizacijama civilnog društva i građanima. Funkcionalni dijalog s predstavnicima civilnog društva i učešće građana u procesu donošenja javnih politika važan je element procesa evropskih integracija.

 

012

Piše: A. B./Klix.ba

 

Tokom odgovaranja na pitanja iz Upitnika EK, kao što je navedeno, mnogo je važna komunikacija institucija vlasti s građanima i nevladinim organizacijama, koji trebaju znati da putem e-konsultacija mogu dati odgovore na EU Upitnik.

 

Na taj način je zaživio projekt "Izgradnja kapaciteta institucija vlasti pri angažiranju u političkom dijalogu s predstavnicima civilnog društva u BiH" (CBGI) koji ima cilj usredotočiti se na razvoj kapaciteta institucija vlasti u BiH, kao i na osposobljavanje državnih službenika da se aktivno i učinkovito uključe u politički dijalog s predstavnicima civilnog društva u BiH.

 

Također, projekt na transparentan način pruža uvid u prijedloge pravnih akata i politika te omogućava učešće predstavnika civilnog društva i građana, i to ne samo kroz klasične metode javnih konsultacija, već i kroz jednostavnu, javno dostupnu web platformu e-konsultacije.

 

Osnovni cilj aplikacije e-konsultacije je da svim zainteresiranim građanima omogući aktivno učešće u procesu javnih konsultacija prilikom izrade pravnih propisa i drugih akata u institucijama BiH.

 

Ekspert za informativne kampanje i informiranje javnosti pri CBGI projektu Nermin Podžić za Klix.ba je kazao da se aplikacija e-konsultacije ne odnosi samo na građane već da se u proces kreiranja javnih politika mogu uključivati i sve druge javne institucije, jedinice lokalne samouprave, medijske kuće, sindikati, strukovne i sve druge nevladine udruge.

 

"Trenutno smo fokusirani na omogućavanje uključivanja zainteresirane javnosti za javne politike koje definiraju u institucijama BiH, ali smo otvoreni da čitav sistem e-konsultacija proširimo i na nivo entiteta. CBGI projekt je veoma važan, jer se njegovom implementacijom uspostavljaju strateški okvir i institucionalni mehanizmi koji omogućavaju aktivniji angažman građana BiH u kreiranju javnih politika. Angažman bh. građana, odnosno njihovo učešće u oblikovanju javnih politika i njihova provedba povećava kvalitet javnih politika i ojačava državnu odgovornost", kazao nam je Podžić.

 

Ističe kako su usvojene izmjene u Pravilima o konsultacijama u institucijama BiH, gdje je, kao minimalan standard javnih konsultacija, uvedena mogućnost online konsultacija, a koje zapravo predstavljaju najjeftiniji i najtransparentniji način da svaki građanin koji ima internet pristup učestvuje u procesu konsultacija pri donošenju pravnih dokumenata.

 

Izuzetna saradnja se također ostvaruje s institucijama Brčko distrikta, gdje uz implementaciju ovog projekta službenici izgrađuju svoje kapacitete za uključivanje zainteresirane javnosti u proces kreiranja javnih politika, ali isto tako i u njihovu provedbu.

 

Aplikacija e-konsultacije se ne može koristiti u institucijama FBiH i RS-a

 

Za institucije u Republici Srpskoj i Federaciji BiH aplikacija e-konsultacije ne može se koristiti, jer se nijedna institucija nije priključila projektu. Podžić nam kaže da je CBGI tim spreman pružiti maksimalnu tehničku podršku institucijama FBiH i RS-a u cilju definiranja politike prema civilnom društvu koje djeluje na području dva entiteta, kao i unapređenja institucionalnih mehanizama saradnje s civilnim društvom, uključujući i realizaciju instrumenta za online konsultacije (e-konsultacije) samo za potrebe institucija dva entiteta.

 

Naš sagovornik ističe da je važno osigurati dostupnost informacija svim građanima i transparentnost rada institucija i vlasti u našoj zemlji, jer web aplikacija e-konsultacije u procesu kreiranja javnih politika, kao i e-konsultacije u procesu programiranja i provedbe Instrumenta za pretpristupnu pomoć IPA II, omogućavaju pouzdan komunikacijski kanal za učešće građana u kreiranju javnih politika.

 

"Ideje, sugestije i dodatne informacije prikupljene na ovaj način bit će korištene za unapređenje javnih politika koje su u nadležnosti institucija BiH. Na taj način se građanima omogućava korištenje modernog internet alata kojim na jednostavan način mogu podijeliti svoje mišljenje o prijedlozima pravnih propisa koji se usvajaju u državnim institucijama", pojasnio je Nermin Podžić.

 

Cilj aplikacije olakšati administrativni i tehnički rad službenika

 

Početak unapređenja online konsultacija seže u 2014. godinu, kada su usvojene određene izmjene u Pravilniku o konsultacijama pri Vijeću ministara BiH, čiji je tadašnji saziv dozvolilo da se izvrše izmjene koje su u tom trenutku bile otprilike 30 posto teksta tadašnjeg pravilnika o konsultacijama.

 

Cilj aplikacije e-konsultacije je olakšati administrativni i tehnički rad službenika. Ona je u skladu s Članom 6. sadašnjeg Pravilnika o konsultacijama koji jasno kaže da svaka institucija treba kreirati i održavati spisak zainteresiranih pojedinaca i nevladinih udruženja koja su zainteresirana za saradnju s relevantnim institucijama u procesu donošenja pravnih akata. Ova aplikacija omogućava da se to radi automatski.

 

Prije tri godine je Ministarstvo pravde BiH pokrenulo inicijativu da se e-konsultacije uvedu kao minimalni standard javnih konsultacija. U drugoj polovini 2014. godine Vijeće ministara BiH je u određenoj mjeri izmijenilo pravila o javnim konsultacijama, jer nije postojala atmosfera da se donesu sasvim nova pravila o javnim konsultacijama.

 

Kroz ove minimalne dopune uvedene su online konsultacije kao minimalni standard za javne konsultacije. To je bila i osnova da se napravi jedna aplikacija koja bi trebala pomoći institucijama koje imaju zakonodavne aktivnosti, koje predlažu određene zakone, pravilnike, strategije itd. da online provedu javne konsultacije.

 

Marina Bakić iz Ureda za informiranje državnog Ministarstva pravde za naš portal je kazala da je BiH građanima omogućila da putem interneta učestvuju u kreiranju zakona i drugih pravnih propisa i akata koji se usvajaju na državnom nivou.

 

"Putem web aplikacije e-konsultacije svi građani mogu, ne samo saznati koji su pravni propisi trenutno u izradi, nego i aktivno učestvovati u kreiranju njihovog konačnog sadržaja - prijedlozima ili komentarima. Ministarstvo pravde BiH u prethodnim godinama je uložilo znatne napore kako bi unaprijedilo sistem transparentnosti, saradnje i otvorenosti prema građanima i organizacijama civilnog društva. Kruna tih napora je i ova aplikacija. Smatramo da svaki zakonski i podzakonski akt koji pripremaju i usvajaju institucije BiH, odnosno svaka javna politika, pripadaju svim građanima, te da je uspjeh činjenica da je aplikacija dostupna svima koji žele učestvovati u kreriranju njima važnih propisa", kazala je Bakić.

 

Građani i državni organi dobro prihvatili aplikaciju e-konsultacije

 

Napominje da je Ministarstvo pravde BiH građanima u ruke dalo alat kojim mogu utjecati na sadržaj i kvalitet propisa, a od njihove zainteresiranosti zavisi rast i razvoj ovog vida javnih konsultacija.

 

Od službenog pokretanja aplikacije, tačnije od aprila 2016. godine, za učešće u e-konsultacijama registriralo se blizu 550 korisnika, za 25 državnih institucija. Iz dana u dan raste broj registriranih korisnika, a osim pojedinaca u proces kosultacija uključuju se predstavnici akademske zajednice, privatnog sektora, organizacija civilnog društva i tako dalje.

 

"Važno je da su građani i državni organi dobro prihvatili aplikaciju e-konsultacije kao mehanizam za podizanje nivoa transparentnosti državnih institucija i uključivanje građana u proces donošenja odluka. Institucije, svaka iz svoje nadležnosti, objavljuju pravne propise koji su u proceduri. Građani imaju dovoljno vremena da ih pročitaju, a potom i komentiraju, na osnovu svog znanja i mogućnosti i tako doprinesu jačanju državne uprave", kazala je Bakić.

 

Iz Ministarstva pravde BiH za naš portal su također pojasnili da je učešće organizacija civilnog društva u procesima izrade javnih politika de facto dio političkih uslova za članstvo u EU, što se, kako su naveli, potvrđuje kako u Strategiji proširenja EU za 2016. tako i u Izvještaju o napretku BiH za 2016. godinu.

 

Ovome dodajmo i to da su svi rokovi za dostavljanje odgovora iz Upitnika EK okvirni, a ne konačni. Do kraja januara u informacioni sistem za podršku pripremi odgovora je unesen najveći dio doprinosa nadležnih institucija sa svih nivoa vlasti, od kantonalnog do državnog, uključujući i Brčko ditrikt BiH.

 

Iz Direkcije za evropske integracije kazali su nam da institucije dostavljaju doprinose iz svoje nadležnosti kao materijal iz kojeg će nastati cjeloviti odgovori BiH na Upitnik. Doprinos institucija s bilo kojeg nivoa vlasti za pripremu odgovora na određeno pitanje ne treba poistovjećivati sa sveobuhvatnim odgovorom BiH na to pitanje. Odgovori BiH će biti formulirani na temelju odgovora i informacija svih nadležnih institucija, ovisno o konkretnom pitanju.